Anksioznost: 9 znakova koje žene često ignorišu

Sveska i olovka pored nežnih roze cvetova

Anksioznost je osećaj zabrinutosti ili straha koji se može javiti i u uobičajenim stresnim situacijama. Kada postane uporna, teško kontrolisana i ometa svakodnevicu, vredi potražiti pomoć. Ne izgleda isto kod svih i nije moguće postaviti dijagnozu na osnovu kratkog internet spiska.

Devet znakova na koje vredi obratiti pažnju

  1. Brige koje se stalno vraćaju, i kada pokušavate da ih odložite.
  2. Osećaj nemira ili stalne pripravnosti bez jasnog neposrednog razloga.
  3. Napetost mišića, posebno kada ste duže pod pritiskom.
  4. Teže uspavljivanje zbog misli koje se nižu.
  5. Problemi sa koncentracijom i vraćanje na isti zadatak.
  6. Razdražljivost koja se ponavlja uz napetost.
  7. Izbegavanje situacija zbog straha, iako su vam inače važne.
  8. Telesne smetnje poput lupanja srca ili nelagodnosti u stomaku.
  9. Stalno traženje uveravanja koje donosi samo kratko olakšanje.

Telesni simptomi mogu imati druge uzroke. Nov bol u grudima, gušenje, nesvesticu ili izrazito lupanje srca ne treba samostalno proglasiti anksioznošću; potrebna je odgovarajuća medicinska procena.

Šta možete probati u trenutku napetosti

Oslonite stopala na pod i usmerite pažnju na nekoliko stvari koje vidite, čujete i dodirujete. Dišite mirno, bez forsiranog dubokog udaha ili dugog zadržavanja daha. Ako vam vežba disanja stvara vrtoglavicu, prestanite i vratite se prirodnom ritmu. Cilj nije da silom uklonite svaku neprijatnu misao.

Praktičan plan za naredne dane

Izaberite jednu malu aktivnost koju možete uraditi i kada niste potpuno mirni. Razgovarajte sa pouzdanom osobom i objasnite kakva podrška vam treba. Ograničite proveravanje simptoma i beskonačno pretraživanje, ako primećujete da pojačavaju brigu. Pomozite sebi redovnim obrocima, prijatnim kretanjem i rutinom za spavanje.

Blaga joga nekome prija kao aktivnost, ali nije zamena za psihoterapiju ili drugu terapiju kada je potrebna. Ni magnezijum nije univerzalan lek za napetost.

Kada potražiti stručnu pomoć

Ne morate čekati da problem postane nepodnošljiv. Javite se lekaru ili stručnjaku za mentalno zdravlje ako briga remeti posao, odnose ili san. Razgovorne terapije i, kada je potrebno, lekovi mogu biti deo plana. Na razgovor ponesite nekoliko primera situacija i opis kako utiču na vaš dan. Ako se osećate nebezbedno ili imate nameru da povredite sebe, tražite hitnu pomoć i ostanite uz osobu od poverenja.

Izvor za zdravstvene informacije: NHS — Generalised anxiety disorder. Tekst je informativan i ne zamenjuje individualni savet stručnjaka.

Vaš trenutak za sebe.

Sačuvajte ideju koja vam prija i istražite još priča iz našeg magazina.

Svi tekstovi →